Čitanje laboratorijskih nalaza – limfociti
U normalnom diferencijalu bijelih krvnih stanica, limfociti obično čine 20% do 40% ukupnog broja bijelih krvnih stanica. Ovaj postotak, zajedno s drugim vrstama bijelih krvnih stanica, pomaže u procjeni imunološkog odgovora tijela i može ukazivati na različita stanja, uključujući infekcije ili određene bolesti.
Normalni broj limfocita
- Odrasli – 1000 do 4800 limfocita po mikrolitru krvi.
- Djeca – Normalni rasponi variraju s dobi, ali su općenito viši nego kod odraslih, pri čemu vrlo mala djeca imaju veće postotke i apsolutne brojeve. Djeca obično imaju 3000 do 9500 limfocita po mikrolitru krvi, s varijacijama ovisno o dobi.
Visok broj limfocita u nalazu krvi
Visok broj limfocita, također poznat kao limfocitoza, obično ukazuje na to da se tijelo bori protiv infekcije, upale ili drugog zdravstvenog stanja. Iako je često znak zdravog imunološkog odgovora, može biti povezan i s ozbiljnijim stanjima poput raka krvi.
Kod odraslih, broj značajno veći od 3000 limfocita po mikrolitru krvi općenito se smatra limfocitozom.
Uzroci limfocitoze
- Infekcije – Mnoge infekcije, posebno virusne infekcije poput gripe, mononukleoze, pa čak i neke bakterijske infekcije, mogu uzrokovati privremeno povećanje razine limfocita.
- Upala – Kronična upalna stanja, poput reumatoidnog artritisa, također mogu dovesti do povišenog broja limfocita.
- Autoimune bolesti – Neke autoimune bolesti, gdje imunološki sustav tijela pogrešno napada vlastita tkiva, mogu uzrokovati limfocitozu.
- Rakovi krvi – Limfocitoza može biti znak određenih vrsta raka krvi poput leukemije (osobito kronične limfocitne leukemije) i limfoma.
- Ostala stanja – Drugi rjeđi uzroci uključuju određene lijekove, stres, pa čak i reakcije na cjepiva.
Nizak procenat i broj limfocita
Nizak broj limfocita, također poznat kao limfocitopenija, ukazuje na nedostatak limfocita, vrste bijelih krvnih stanica ključnih za imunološku funkciju. Ovo stanje može učiniti pojedince osjetljivijima na infekcije i druge zdravstvene probleme.
Uzroci limfocitopenije
- Infekcije – Virusne infekcije poput HIV-a, gripe i COVID-19 mogu smanjiti broj limfocita.
- Autoimuni poremećaji – Stanja poput lupusa, reumatoidnog artritisa i mijastenije gravis mogu utjecati na razinu limfocita.
- Pothranjenost – Pothranjenost može oslabiti imunološki sustav i smanjiti proizvodnju limfocita.
- Lijekovi – Određeni lijekovi, uključujući neke kemoterapijske lijekove, mogu potisnuti proizvodnju limfocita.
- Imunosupresivi – Lijekovi poput azatioprina, ciklosporina, mikofenolat mofetila i sirolimusa se koriste za suzbijanje imunološkog sustava i mogu dovesti do smanjenja broja limfocita.
- Kortikosteroidi – Dugotrajna primjena kortikosteroida može uzrokovati uništavanje limfocita i doprinijeti limfocitopeniji.
- Antiepileptici – Neki antiepileptici, poput karbamazepina i lamotrigina, također mogu dovesti do niskog broja limfocita.
- Antipsihotici – Klozapin, antipsihotik, povezan je s leukopenijom, uključujući nizak broj limfocita.
- Interferoni –
- Određeni interferoni koji se koriste za liječenje stanja poput multiple skleroze također mogu utjecati na razinu limfocita.
- Ostali lijekovi – Cimetidin, dimetilfumarat i neki antibiotici (poput kinidina, cefalosporina i sulfonamida) također mogu uzrokovati limfocitopeniju.
- Zašto ovi lijekovi uzrokuju limfocitopeniju:
- Suzbijanje proizvodnje limfocita – Neki lijekovi izravno utječu na sposobnost koštane srži da proizvodi limfocite.
- Povećano uništavanje limfocita – Drugi lijekovi mogu izazvati uništavanje limfocita putem različitih mehanizama, poput apoptoze (programirane stanične smrti).
- Učinci na CD4+ i CD8+ T stanice – Određeni imunosupresivi i tretmani raka imaju tendenciju jačeg utjecaja na CD4+ T stanice nego na CD8+ T stanice.
- Karcinom – Određeni karcinomi, posebno oni koji utječu na koštanu srž ili limfne čvorove, mogu poremetiti proizvodnju limfocita.
- Teški stres – Fizički ili emocionalni stres, poput onog uzrokovanog opeklinama ili većim operacijama, može privremeno smanjiti broj limfocita.