Agorafobija je vrsta anksioznog poremećaja. Osoba s agorafobijom boji se napustiti okruženje koje poznaje ili smatra sigurnim. U teškim slučajevima, osoba s agorafobijom svoj dom smatra jedinim sigurnim okruženjem. Takve osobe mogu izbjegavati napuštanje doma danima, mjesecima ili čak godinama.
Tipično, agorafobija često počinje kao blaga tjeskoba zbog određenog događaja, mjesta ili situacije koja s vremenom eskalira u generalizirani strah od prisustva u javnosti. Stručnjaci za mentalno zdravlje vjeruju da je korijen agorafobije strah od fizičkih i mentalnih osjećaja tjeskobe i, često, od panike ili gubitka kontrole ili posramljenja. Osoba s agorafobijom ne želi posjećivati ’nesigurna’ mjesta jer se boji da će to izazvati tjeskobu ili napadaj panike.
Simptomi agorafobije
Simptomi i znaci agorafobije mogu uključivati:
- tjeskoba kao odgovor zašto niste u sredini u kojoj se osjećate “sigurno”
- napadaj panike uključujući simptome kao što su nedostatak zraka, znojenje, vrtoglavica, ubrzan rad srca, osjećaj gušenja, mučnina i osjećaj ekstremnog straha ili užasa
- anticipacija tjeskobe ako se od osobe traži da napusti svoje sigurno okruženje
- nisko samopoštovanje i gubitak samopouzdanja
- nevoljkost napuštanja kuće ili odlaska izvan poznatog okruženja
- depresija, koja ponekad može pratiti stanje.
Agorafobija se razvija s vremenom
Agorafobija obično počinje stresnim događajem – na primjer, osoba izgubi posao ili završi se veza. Takve osobe se osjećaju uznemireno i ograničavaju svoj kontakt s vanjskim svijetom (ovo se naziva “ponašanje izbjegavanja”). Kako vrijeme prolazi, sve više i više javnih mjesta mogu smatrati “izvan granica” dok na kraju ne budu ograničeni na svoj dom.
U drugim slučajevima, stresan životni događaj izaziva napadaj panike. Budući da su napadi panike tako neugodni, osoba može izbjegavati bilo koju situaciju ili mjesto za koje misli da bi moglo izazvati novi napad sve dok se ne počne bojati i izbjegavati mnoga mjesta i situacije.
Dijagnoza agorafobije
Dijagnoza se obično temelji na prijavljenim simptomima osobe. Međutim, liječnik može provesti niz medicinskih testova kako bi se uvjerio da simptomi nisu uzrokovani osnovnom tjelesnom bolešću. Liječnik može predložiti upućivanje kod psihologa ili psihijatra radi daljnje procjene i liječenja.
Liječenje agorafobije
Agorafobija dobro reagira na liječenje. Opcije liječenja koje predlaže vaš liječnik ili terapeut ovisit će o vašim okolnostima i preferencijama, ali mogu uključivati:
- kuru lijekova, poput antidepresiva ili lijekova protiv tjeskobe
- kognitivno bihevioralna terapija i terapija izlaganjem vanjskom svijetu
- savjetovanje i terapija razgovorom
- trening opuštanja
- grupe podrške
- poduka metodama samopomoći.